Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Osiguranje poljoprivredne proizvodnje i dalje rijetkost

Iako u osiguravajućim društvima navode da raste broj osiguranih proizvođača i da su subvencije doprinijele većem interesovanju, agronomi upozoravaju da mnogi poljoprivrednici i dalje teško naplaćuju štetu, zbog čega dio njih odustaje od plaćanja polise.

Među onima koji su u proteklom periodu pretrpjeli veću štetu je i domaćinstvo Drage Ilića iz Lokvara kod Banjaluke, gdje je samo u jednom danu uništen kompletan rod šljiva sa oko 600 stabala.

- Sezona je obećavala dobar rod i baš u punoj fazi cvjetanja udario je grad koji je za samo sedam minuta ogolio sve mlade grane - kazao je Ilić.

Dodaje da su snijeg i temperatura ispod nule prije nekoliko dana uništili voćnjak koji je bio u osmoj godini roda, a šteta se mjeri u desetinama hiljada KM.

- Da bi se stabla regenerisala, biće potrebne dvije do tri godine - kaže on.

Agronom Bojan Kecman za "Glas" ističe da je jedan od najvećih problema kada je riječ o osiguranju poljoprivredne proizvodnje odnos osiguravajućih kuća prema proizvođačima nakon nastanka štete.

- Kada se desi problem, poput mraza, jakog vjetra, grada ili superćelijske oluje, štetu nije lako naplatiti. Pojedine osiguravajuće kuće posljednjih godina prestale su da osiguravaju štetu u poljoprivredi zbog velikih odšteta koje su morale da isplate prije dvije ili tri godine, posebno voćarima na području Gradiške - ističe Kecman. 

Prema njegovim riječima, svake godine šteta je sve veća, a poljoprivredni usjevi, naročito voćarske i povrtarske kulture su najizloženiji vremenskim ekstremima. 

- Ako imate protivgradnu mrežu, onda grad ne može napraviti toliku štetu, ali mraz i dalje ostaje veliki problem. Slično je i sa povrtarskim kulturama na otvorenom - objašnjava Kecman.

Govoreći o šteti nakon posljednjih vremenskih nepogoda, navodi da su najveće posljedice zabilježene u voćnjacima na području Teslića, Kotor Varoša, Čelinca, kao i u dijelovima oko Banjaluke i Prijedora.

- Najviše su stradale šljive i trešnje, dok su jabuke nešto bolje prošle, jer kasnije završavaju cvjetanje. U višim predjelima zapadnog dijela Srpske voće je takođe pretrpjelo štetu. Grad je napravio ogromne probleme i na Manjači i području Mrkonjić Grada, gdje još nema dovoljno protivgradnih mreža - zaključio je Kecman.

Predsjednik Skupštine udruženja društava za osiguranje RS Bojan Popović kazao je da je posljednjih godina primjetan rast broja osiguranika u poljoprivredi, kako u osiguranju stočnog fonda, tako i u osiguranju usjeva i plodova. 

- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede već nekoliko godina daje subvencije u visini od 50 do 60 odsto plaćene premije osiguranja, što je značajno doprinijelo omasovljavanju ovih osiguravajućih proizvoda - naveo je Popović.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Lalić je istakao da će procjena stručnih službi o posljednjoj šteti biti u narednim danima, dodajući da ga najviše brine vremenska prognoza za narednih sedam dana, koja je nepovoljna i javlja nove padavine.
Osiguranje poljoprivredne proizvodnje je, ističe, investicija, a ne trošak.

- Od 19.000 korisnika podsticaja Ministarstva poljoprivrede samo je 197 osigurano - istakao je Lalić.

Žitarice

Bojan Popović ističe da se najveći broj ugovorenih osiguranja ipak odnosi na žitarice i uljarice koje su najzastupljenije u domaćoj proizvodnji. 

- One se najčešće osiguravaju od požara i prirodnih nepogoda koje su česte u našim krajevima. Visina premije osiguranja najviše zavisi od vrste žitarice ili voćke i od veličine parcele i prinosa. Prosječna stopa osiguranja u poljoprivredi je od dva do tri odsto od osigurane sume - pojasnio je Popović.